SUSJEDIMA U GOSTE

SUSJEDIMA U GOSTE

Petnaestak članova Zbora turističkih novinara HND-a, predvođenih predsjednicom Zbora i organizatoricom ovog putovanja i boravka, Karin Mimica, na poziv regionalne Komore za obrt i turizam Krško, gostovalo je 6. i 7. veljače u Krškom i okolici. Bilo je to pravo malo studijsko putovanje i obilazak, nama bliskog, ali malo poznatog dijela Dolenjske. Domaćini su srdačnim dočekom i bogatim programom ugodno iznenadili goste.

Koliko im je taj posjet bio značajan, govori i činjenica da su na dočeku bili hrvatska veleposlanica u Sloveniji, Vesna Terzić, ekonomski savjetnik u slovenskom veleposlanstvu, u Zagrebu, Jakob Štunf, župan općine Krško, Stanko Miran i cijeli niz predstavnika turističkog, kulturnoga i gospodarskog života Krškog.

Svi su se oni, pozdravljajući goste složili oko činjenice da bi gospodarska i turistička suradnja Slovenije i Hrvatske trebala biti puno bolja, a to osobito vrijedi za pogranične krajeve. Veleposlanica, Vesna Terzić, istaknula je odlične rezultate zajedničke turističke prezentacije na Dalekom Istoku, što bi trebao biti primjer i za druge vrsti gospodarske suradnje.

Nad bogatim povijesnim naslijeđem Krškog, dominira kaštel Rajhenburg, obnovljen uz pomoć sredstava Europske unije 2012. godine. Nastalo u dvanaestom stoljeću, zdanje je bilo mjesto vrlo raznolikih previranja i burne povijesti, vlasništvo nadbiskupa i grofovskih obitelji, sjedište i gospodarski centar trapista, nacistički sabirni centar za interniranje, ženski politički zatvor, kazneni zatvor..... da bi konačno postao kulturni spomenik i turistička znamenitost toga kraja.

Hrvatski novinari nisu skrivali iznenađenje i zadovoljstvo, što iza sive pozadine velike nuklearke Krško, otkrivaju ubavi gradić s oko sedam tisuća stanovnika i njegovu bogatu okolicu, s razvijenim gospodarstvom, obrtništvom, zemljoradnjom i sve više potenciranim turizmom.

Domaćini su na svakom koraku pokazivali svoju susretljivost i darežljivost, hvaleći se usput svojim vrijednostima i dosezima.

Uslijedili su obilasci stare gradske jezgre, sa sjajnim obnovljenim mjesnim muzejom, obilasci vinskih podruma i nekoliko restorana, u kojima se posebno njeguje regionalna kuhinja, podignuta na visoku razinu suvremenih gastro trendova.

Prije toga, u Rajhenburgu, kušali su se proizvodi hiše Trt i obitelji Kunej, poznati po vinu i čokoladi, čak i objedinjeni u čokoladnim vinima.

Valja reći da je to slovensko područje vinogradarski bogato, a od sorti dominiraju cviček, s kojim se osobito ponose, i frankovka.

Tako u malom mjestu Raka, imaju Cvičekov hram, veličine jedne veće obiteljske kuće, izgrađen zajedničkim sredstvima trideset i dvojice vinara, udrugom koja posebno uzgaja i štuje cviček. Domaćini su se, uz cviček,  pohvalili svojom autohtonom krško-poljskom svinjom, koja je gastronomski hit, njihovom mjesnom raškom čibulom, ljubičastim lukom kojeg je uzgojio, ni manje ni više, nego djed Melanije Trump. Hram vjerojatno jedinstven po zadrugarstvu u Europi. Kao dobrodošlicu, vinari su doveli poznati muški zbor, koji je u Sloveniji po kvaliteti odmah uz čuveni Slovenski oktet. Deset mladih pjevača, poslije nekoliko tradicionalnih slovenskih napjeva, brzo su otaspoložili i raspjevali goste izvedbom i nekoliko naših znanih klapskih pjesama.

Cijelu i bogatu storiju, ispričao je novinarima, nadasve uspješni i mladi vinar, Lojze Kerin, u svojoj Hiši Frankinje, i ponudio na degustaciju velik broj vina, peninu Marija Rosa, čak i bijelu frankovku, izvrsni vinski liker Keros, te samo navrh jezika vinjak od 56 posto alkohola, koji u bačvama leži od 2003. godine i još nije spreman za tržište.

Objedovalo se u restoranu Ribnik (Brestanica), vlasnika, Bogdana Dulara, koji je i vinar. Osobite komplimente, Dular je dobio za središnji pjat: pečeni file smuđa, s kuhanom blitvom i pinjolima, te zapečenom palentom, a sve začinjeno s maslinovim uljem!

Tu je održana i Skupština Zbora turističkih novinara HND-a. Kako nema turističkog novinarstva bez osjećanja turizma na terenu i ove godine u planu je nekoliko studijskih putovanja za članove Zbora. Nastavlja se sa suorganizacijom Dana reportaža Fra Ma Fu, u Virovitici, koji je osmislio predsjednik novinara Virovitice i član Zbora, Goran Gazdek.  a također i s manifestacijom i natječajem za najbolju reportažu Marko Polo u suorganizaciji sa FIJET-om (Međunarodna udruga turističkih novinara i pisaca o turizmu), čija je međunarodna potpredsjednica članica Zbora - Tina Čubrilo. Članovi Zbora su pozvani da već sada počnu izdvajati svoje i tuđe kvalitetne putopisne reportaže te da se angažiraju oko prikupljanja nagrada za buduće nagrađene reportaže.

Naglašeno je da treba kontinuirano raditi na jačanju suradnje s turističkim organizacijama, udruženjima i strukovnim organizacijama. U tome smislu najavljena je suradnja i sa Savezom kuhara mediteranskih i europskih regija, po pitanju praćenja na terenu njihovih natjecanja koja s hranom promoviraju i turizam. U zadnjih godinu dana Zbor turističkih novinara je postao bogatiji za još 16 članova.

Smještajem i hranom, goste je počastio i Srečko Kunst, veoma srdačni domaćin, vlasnik dvaju restorana i hotela.

Nekad u Sloveniji popularan, a odnedavno temeljito obnovljen restoran Tri Lučke, na brdu Sremič, iznad Krškog, bio je posljednji u nizu domaćina. Andreja i Igor Zorko, pokazali su s ponosom svoje veliko i vrhunski uređeno zdanje. Usred restorana je stara podrumarska preša, iz 1874 godine, koja je odjednom mogla istještiti 5.000 litara mošta. Zaštićena je i na najbolji mogući način uklapa se u interijer.

Ponuđeni su bili birani zalogaji kreirani od mlade kuharske ekipe, na čelu koje je chef, Dean Masnak.

Moglo se tu uživati u karpaču od kalifornijske pastrve, uz heljdin, krumpirov i kukuruzni kruh, u krem juhi od tri vrste mrkve, s prženim i mljevenim goveđim jezikom.

Na pjatu se našao i flam krško-poljske svinje, za ovu prigodu posebno obrađen. Posluživala su se vina vinara Jerneja Žarena, a za kraj i laški rizling (predikat), berbe 16.12.2009, uz desert od pečenih jabuka.

Vinar, Janez Živič, svakom je gostu, u ime svih domaćina Krškog, darivao magnum cvičeka.

Hrvatski turistički novinari, na rastanku, mogli su se samo iskreno zahvaliti na bogatom gostoprimstvu i poželjeti više sličnih druženja i suradnje. Studijsko putovanje može se ocijeniti više nego uspješnim, jer je Karin Mimica, kao organizatorica, dobila još nekoliko poziva za slične posjete Sloveniji.

Dan nakon odlaska iz Krškog, u Sloveniji je bio državni praznik – Dan kulture! U povodu sjećanja na France Prešerna, nacionalne književne ikone, koji je preminuo 8. veljače 1849 godine. Jedina država koja ima za državni praznik Dan kulture. Čestitke!

Budimir Žižović

UCVIRKENFEST

Čvarak za Europsku uniju

STRUGALICA 
Piše: Damir Strugar   
Lako se politički uključiti u Europsku uniju! Lijepo se kandidiraš kao neki nagluhi bivši rockeri, narod te obožava i jedva čeka da te izabere kao svog predstavnika u Bruxellessu. Međutim, pravi znalci, majstori dobre kuhinje i europejci gastronomskih smjerova, samo sa pravim delicijama hitaju u prestolnicu Europske unije. A jedno od takvih "pomoćnih sredstava" za ulazak u EU je njegovo veličanstvo - čvarak. U Istri ga nazivaju još i ucvirkom, žmarom ili črčkom. Bilo kako bilo, već se 12 godina zaredom u čast čvaraka održava tradicionalni "Ucvirkenfest". Tako je bilo i ove subote na katu tržnice u Puli, gdje su posjetioci mogli degustirati orzoto s ucvirkima i suhim rebrima, mladi sir s mrvljenim žmarima, pogačice sa črčkima, pešt od čvaraka na palenti, zampone s tartar umakom, cigare od duvan čvaraka. Naravno da takva značajna gastronomska manifestacija ne može proći bez nazočnosti moga lika, a ovaj put sam malo zakasnio pa sam za desert popio "jezikovu juhu od čvaraka". Naime, javno su me pred uzvanicima zbog kašnjenja kritizirali Vlado Orlić iz agencije "Avenue", jedan od organizatora ove manifestacije, Renato Perc, direktor i dobri duh pulske Tržnice i Budimir Žižović, ideolog "Ucvirkenfesta", novinar, spisatelj, radijski voditelj i diplomirani čvarkolog. Nakon što sam se odmah primio tanjura, hrane, žlice, vilice i čaše malvazije, bacio sam se na posao... - Čvarak je jelo bogatih seljaka i siromašnih građana, jelo ljubitelja jake hrane i začina, takozvanih napaljenih gurmana, ali i probirljivaca za trpezom te produhovljenih bonkulovića! - kao iz topa citira samoga sebe Budimir Žižović, popularni Žižo. Čovjek, drug i erudita, koji je o njegovom veličanstvu čvarku napisao prekrasan psihološko-sociološki esej, koji je čak i meni, tvrdokornom ali strogom i pravednom gastronomu, natjerao suze na oči i sline u usta. I dok ljuštim delicije od čvaraka na terasi prvog kata pulske Tržnice, razgovaram sa Vladom, Renatom i drugim gostima o tome zašto je čvarak toliko skup? Naime, u ovom trenutku kilogram stoji oko 100 kuna. Međutim, u mega-marketima cijena se penje i do 150 kuna za kilogram! I dok su nekad čvarci bili relativno jeftini i koštali svega 50-ak kuna, cijena je sad odletjela u nebo! Puležani smatraju da je tome kriv baš Žižo, jer je općom popularizacijom čvarke pretvorio u brend, a zna se da "brend" ima i europske cijene! Pa sada ti vidi: čvarak je trenutno skuplji i od slavonske kobasice i od dalmatinske pancete i od istarskog omobola. No, što da se radi. Nekadašnja hrana za sirotinju - bakalar, crni i kukuruzni kruh, pa i jota i maneštra - postali su vrhunski i skupocjeni specijaliteti. A takva sudbina snašla je i čvarke... - Čvarak je ruralno jelo koje se prošverca na gradski stol, teško i masno jelo koje je industrija prerade mesa pokušala rafinirati prešanjem do iznemoglosti! - objašnjava tajnu uspjeha čvaraka Žižo. - Međutim, unatoč negativističkom urbanom stavu spram ucviraka iliti žmara, čvarak se žilavo drži stola i postaje prava dragocjenost izvan klasičnog objeda, osobito uz kukuruzni kruh, češnjak ili kapulu, domaću rakiju ili vino! Čvarak je nekad bio sporedni proizvod pri topljenju masti, no danas bi se moglo tvrditi suprotno! I zato živjelo Njegovo Visočanstvo - Čvarak! - ustvrdio je optimistički Žižo. I što onda drugo reći nego zaželjeti čvarku dobrodošlicu u Europsku uniju? Njam,njam...

Objavljeno 10/02/13 u 09:18 AM unutar kategorije Naslovnica • Strugalica