Plava vrpca Vjesnika 2016

 

DRAGI SLUŠATELJI I PRIJATELJI POMORSKE VEČERI........

U svom novinarskom pozivu, razgovarao sam s nekoliko dobitnika Plave vrpce Vjesnika i uvijek su te osobe bile prepune ponosa i s velikim nabojem emocija, onda kad bi prepričavale te traumatične trenutke spašavanja tuđih života. Sjećam se kad mi je pokojni Pero Kaluđerović, svojevremeni dobitnik Plave vrpce, u mikrofon izrekao: S ovom nagradom ja sam ispunio svoj životni cilj!

Tada i u sličnim trenucima nastojao sam sebi protumačiti kako to da ti tvrdi ljudi, s tragovima grubog života i rada na moru, mogu odjednom postati toliko tankoćutni. A uvjerio sam se da i prigodom primanja ovog priznanja nerijetko zatrepere glasom i zaiskre očima. A svaki od njih će reći, u tom trenutku nisam puno razmišljao – netko gine, a ja mu mogu pomoći? Pa onda i hoću.

Sad sam siguran da nitko ne zna koliko hrabrosti postoji u svakome od nas. Ovisno o prigodi, i onaj najdublji, nevidljivi potencijal hrabrosti može se začas u čovjeku probuditi, a da ni on sam nije bio svjestan da je posjeduje.

Plava vrpca Vjesnika, jedinstvena je takva nagrada u svijetu. Utemeljio ju je 1966. Ratko Zvrko, književnik i tadašnji urednik Pomorske redakcije u Vjesniku. Nakon gašenja Vjesnika, organizaciju dodjele nagrade je preuzeo Sindikat pomoraca Hrvatske te zadržao dotadašnji naziv nagrade, s obziom da i Sindikat ima glasilo – Pomorski vjesnik.

Prema statutu, dodjela nagrada, "Plava vrpca Vjesnika", osim za posebne pothvate spašavanja, izuzetno se može dodijeliti i onim osobama i skupinama ljudi koje su svojim naročitim djelom, zaslugom ili ostvarenjem doprinijeli općem priznanju hrvatskog pomorstva ili Hrvatske kao pomorske zemlje. Prvi put u povijesti dodjele nagrade iskorištena je ova mogućnost, kao zahvala i priznanje svim generacijama urednika i novinara Pomorske večeri, kazao je glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro.

Takva mogućnost po prvi puta primijenjena je ove godine, pa je

emisija "Pomorska večer" Hrvatskog radija dobila Plavu vrpcu i plemenac Vjesnika kao jedinstvena radijska emisija koja već 64 godine promiče hrvatsko pomorstvo, brodarstvo i govori o svim temama vezanima uz more.

Marijan Babić, iz Poreča, nagrađen je Zlatnim prstenom i svilenim plamencom Plave vrpce Vjesnika, jer je noću iz valovitog mora spasio 75-godišnjeg Čeha. Babić je, nakon što je primio poziv Lučke kapetanije, k

renuo gliserom u potragu, zajedno sa 16-godišnjom kćeri Anabel i njenim 17-godišnjim prijateljem Arijanom.

Posada tankera "Vinjerac" Tankerske plovidbe iz Zadra, pod zapovjedništvom Milana Grbića primila je svileni plamenac Plave vrpce Vjesnika, jer je u moru između Kube i Paname uočila i spasila petoricu iscrpljenih, izranjavanih i dehidriranih kubanskih ribara, koji su četiri dana plutali na prevrnutom plovilu.

I tako sam se ja našao u onoj drugoj ulozi – ulozi dobitnika priznanja. Nikad je nisam očekivao, niti u snu, nikad nisam bio darovit za takve uloge. I dok je trajao program dodjele priznanja, ove godine u Opatiji, u ušima su mi promicali glasovi nekadašnjih urednika, spikera, poznatih i velikih radijskih imena, vrtile mi se zvučne špice i kretanja brodova... pozdrav posadi broda.......

Rekao sam sebi, bez prozirne patetike, pa ja primam dio te nagrade i u njihovo ime. Nije Pomorska večer ni počela sa mnom, a niti će završiti.

A ja sam je, što u suradnji što, samostalno, vodio trideset godina. Prije mene, na Radio Puli, nešto kraće vodio ju je Asim Čabaravdić, a onda nešto duže, Agneza Urošević. Sada je urednica Dorina Tikvicki. I vidim da odlično radi taj zahtjevni posao.

Sasvim sigurno i meni osobno velika je čast učinjena dodjelom ovoga priznanja. I koliko god, rekoh, uzimam tek mali dio ovoga priznanja, toliko mi je još veća nagrada što od velikog broja meni nepoznatih ljudi primam čestitanja, dok mi se obraćaju kao da sam im stari znanac, kućni prijatelj, a polovica od njih nosi kapetanske odore.

Također, brojne čestitke dobio sam od prijatelja na društvenim mrežama. Mogao sam samo pretpostaviti da je nekad magična radijska riječ dospijevala tako daleko i bivala tako bliskom.

Možda sam ipak djelić te Plave vrpce, za trideset godina uređivanja Pomorske večeri, i zaslužio. Sad moram biti siguran da jesam.